Objavljen: Građevinar 77 (2025) 9
Tip rada: Znanstveni rad
Preuzmi članak (HR verzija): PDF
Preuzmi članak (EN verzija): PDF
Algoritamski model energetske obnove: parametarsko optimiranje osunčanja unutarnjeg prostora
Sažetak
Porast ljetnih temperatura, uključujući povećanje od 2 °C u posljednjih 50 godina u Banjoj Luci te ekstremne vrijednosti koje u srpnju dosežu 40,7 °C, znatno je povećao potrebu za hlađenjem u javnim zgradama. To je osobito važno za obrazovne ustanove koje čine 31,59 % ukupnih javnih zgrada u Bosni i Hercegovini. Solarno zračenje utječe na unutarnju udobnost izazivajući odsjaj, refleksiju i pregrijavanje. Studija slučaja jedne obrazovne ustanove u Banjoj Luci upotrebljava otvorene klimatske podatke, nebesku matricu i podatke o vjetru. Toplinska udobnost procjenjuje se pomoću Univerzalnog pokazatelja toplinske udobnosti (UTCI) tijekom najveće zauzetosti prostora (8.00 – 16.00) u ljetnome razdoblju. Algoritamskim je modelom definiran vertikalni vanjski element zasjenjenja u skladu s intenzitetom solarnog zračenja. Simulacije u Rhinocerosu alatima Grasshopper, Ladybug i Honeybee analizirale su solarno zračenje unutar ureda s primjenom zasjenjenja i bez njega. Rezultati su pokazali da parametarski optimirano zasjenjenje smanjuje najvišu unutarnju temperaturu za 1,88 °C, ujednačeno raspršuje solarno zračenje te poboljšava toplinsku udobnost integracijom pasivnih rješenja za hlađenje.
Ključne riječienergetska obnova zgrada, pregrijavanje, sjenila za prozore, uredski prostori, rhinoceros, grasshopper
